Zagreb, 20. travnja 2020. – U ponedjeljak je održana virtualna tribina pod nazivom “Ljudska prava u doba korona pandemije”, čiji je ključni cilj osvijetliti aktualno stanje ljudskih prava u svijetu i Hrvatskoj. Moderator tribine bio je Davorko Vidović, politički tajnik SDP-a, a sudionici prof. dr. sc. Gvozden Flego, prof. dr. sc. Ivo Josipović, prof. dr. sc. Josip Kregar, prof. dr. sc. Nino Žganec i Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru.
Profesor Josip Kregar tvrdi da su ugrožene su sve tri generacije ljudskih prava, korona ostavlja posljedice i po politički sustav i kulturu, kao i na mišljenje ljudi o tome kako država i pravni poredak mogu funkcionirati.
“Potpuno je vidljivo da se u ovoj situaciji pojavljuje potreba da se učvrsti autoritarni politički poredak, tu se zapravo pokušava na mala vrata uvesti i pojačati autoritarna svijest kod ljudi, da se može pod opravdanjem oduzeti sve ono što čini njihovu pravnu egzistenciju. Stvorili smo situaciju u kojoj se smatra opravdanim da se ograniče ljudska prava, da se izbjegne ono što Ustav i zakoni propisuju, na što nas obvezuju međunarodne konvencije,” smatra profesor Kregar, istaknuvši da ograničavanje ljudskih prava mora biti uređeno zakonom, imati legitimni cilj, mora biti nužno, proporcionalno i srazmjernom. Ovdje se Vlada odlučila za tumačenje članka 16. ustava, a ne članka 17., što smatra pogrešnim.
“Izabrana je jedna pravno problematična stvar. Kod nas je Stožer sve više počeo sličiti na Vladu, u njemu ima sve više ministara. Vlada bi morala biti odgovorna za odluke koje donosi, tijelo s manje legitimnosti ne mora se smatrati odgovornosti. Mislim da se pokušalo situaciju iskoristiti u sasvim pragmatične političke ciljeve, dolaze izbori pa možemo raditi što hoćemo,” kazao je Kregar.
Bivši predsjednik Republike, profesor Ivo Josipović, također smatra da Vlada ima skriveni politički motiv i koristi ga pred izbore. Kaže da korona ne narušava ljudska prava, to rade vlade i diktatori i toga treba biti svjestan.
“U kriznim trenucima vladama u svim zemljama stoje na raspolaganju izvanredne mjere, no pitanje je li te mjere zadovoljavaju uvjetima zbog kojih ne bi smjelo doći do narušavanja demokratskih standarda i uvođenja autoritarizma na mala vrata. Predložene mjere praćenja mobitela idu u tom pravcu, zbog čega smo se doveli u totalno apsurdnu situaciju. Mi u Zakonu o kaznenom postupku i sustavu propisa o nacionalnoj sigurnosti imamo mjere nadzora, međutim one su praćene ozbiljnim garancijama da neće trajati preko mjere, da se neće primjenjivati bez kontrole pravosuđa i da cijeli sustav mjera ima eksterni nadzor. A ovdje smo bili dovedeni u situaciju da Vlada predlaže sustav u kojem tog cijelog nadzorna nema. Paradoks je da osumnjičenici za teška kaznena djela bi imali veća jamstva za svoja prava nego ljudi koji se žele slobodno kretati u prostoru,” rekao je Josipović, istaknuvši da EU nema pravi odgovor na autoritarne tendencije pojedinih država članica, što je svojevrsna demokratska korona koja bi mogla biti opasna za opstanak EU.
Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk drži da je u ovoj situaciji dobro da postoji tijelo koje može donositi odluke koje na snagu stupaju odmah, i smatra da to treba raditi Vlada. Ističe da je Sabor raspravljao i donio gotovo sve zakone koje je vlada predlagala, a SDP nije podržao samo tri zakona, a to su Zakon o lokalnim izborima, zakon o zaštiti pućanstva od zaraznih bolesti, te zakon o elektroničkim komunikacijama.
“Vlada je htjela prikazati Stožer kao stručno a ne političko tijelo, što nije istina, jer na čelu Stožera su političke osobe, članovi stožera su predstavnici ministarstava koje su imenovali ministri i Stožer donosi političke odluke. Govoriti o balansu između gospodarskih i zdravstvenih aspekata krize nije zdravstvena nego politička odluka. Moj je dojam da će kraj pandemije proglasiti ministar financija, a ne ministar zdravstva,” rekao je Bauk, predloživši elektroničko zasjedanje saborskih odbora ponedjeljkom i utorkom, kao i uvođenje “ministarskog sata”, na kojem bi se svaki tjedan u Saboru ministrima moglo postavljati pitanja.
Osvrnuo se na Državni inspektorat i Stožer koji su, kako smatra, prekoračili svoje ovlasti.
“Stožer civilne zaštite ograničio je pravo kretanja unutar jedne općine, nakon čega je donio drugu odluku da se može više općina dogovoriti da bude jedno područje, a potom je došla i nova uputa da bi to trebala raditi predstavnička tijela. Radi se o “monty pythonovskom” scenariju, da tijelo koje nema nikakav demokratski legitimitet osporava ljudima koji su izabrani na demokratski način da donosi odluke. Kao i ovo sa zatvaranjem restorana, sasvim sam siguran da niti šatorsko naselje u Dubravi niti bolnica u Areni nemaju baš sve predviđene testove koje bi trebali imati, pa se onda iživljavaju na ugostiteljima zbog jednog stola,” rekao je Bauk.
Profesor Žganec tvrdi da uskraćivanje i smanjivanje socijalnih prava direktno utječe na gospodarstvo. U uvjetima koji su povezani s ekonomskim padom postoji velika opasnost da se počinje štediti na socijalnim pravima, kaže.
“Socijalne teme su gotovo nestale iz javnog diskursa, gotovo isključivo se govori o ekonomiji. Ukoliko bi se išlo s rezanjem socijalnih troškova, to bi bila jedna vrsta katastrofe, obzirom da Hrvatska ima nisku razinu izdvajanja za socijalnu zaštitu. Štednja apsolutno ne dolazi u obzir u vremenima krize, obzirom da su najviše pogođene upravo najranjivije skupine. Jedino što ovih dana možemo čuti su neki izdvojeni slučajevi vezani uz stradanje starijih u domovima za starije, kao jednim velikim dijelom posljedica neulaganja u taj sustav,” rekao je Žganec, istaknuvši da najranjivijim skupinama treba kroz dodatne programe pomoći.
“Hrvatska ima 130 različitih socijalnih naknada, postoji mogućnost racionalizacije naknada i usmjeravanje prema onima koji su najranjiviji, a to su osobe s invaliditetom o kojima se malo priča i koji predstavljaju kategoriju nevidljivih ljudi. Tu su također stari i nemoćni, kojima je teško dostupna skrb, u Hrvatskoj se gotovo uopće ne govori o dugotrajnoj skrbi, pomoći i njezi u kući, koja je nepostojeća ili nepriuštiva za većinu ljudi,” rekao je, napomenuvši da osobe koje su trenutno u institucijama imaju određenu kvalitetu skrbi, no najveći broj starijih je u svojim obiteljima ili žive sami, a za njih se ne zna kako žive u ovoj situaciji. Nadležni pružaju jako malo informacija o tome koji su ciljani programi za te skupine, ističe.
Profesor Flego u situaciji krize vidi dvije ključne promjene, a to su izlazak iz izvanrednog stanja i globalni sustav ekonomije i posljedice koje će imati na njega.
“Rigorozne mjere mogu poslužiti kao polazišna osnova za daljnje održavanja stanja u kojem će izvršna vlast pojesti zakonodavnu. Dolazi do ogromne diferencijacije, do socijalnih nejednakosti. Situacija stvara ljudima osjećaj gorčine. Demokratske snage, pogotovo parlamenti, moraju raditi na tome da autoritarni elementi ne nadvladaju,” rekao je Flego.
Komentari