Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavili su poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem RIZICI I RESURSI: ROD I POLITIKA RASPODJELE koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 20. i 21. studenog 2020. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.
Aktualni udar globalne socioekonomske i zdravstvene krize intenzivirao je izloženost socijalnoj isključenosti, nasilju i siromaštvu, najranjivijih društvenih skupina. U tom kontekstu pozivamo na promišljanje različitih opresija, rizika i resursa kao i politika raspodjele, s posebnim interesom za interpretacije iz rodne i feminističke perspektive.
Mjesta na kojima stojimo, s kojih progovaramo i djelujemo markirana su društvenim razlikama i nejednakostima koje se proteklih desetljeća kontinuirano produbljuju. Ta su mjesta ujedno i mjesta rizika koja stvaraju džepove otpora. Pandemija nas je podsjetila da smo bez iznimke svi izloženi čitavom nizu rizika, ali i da posljedice društvenih neuralgija, klimatskih i ekoloških nepogoda ipak ne trpimo svi na jednak način i u jednakoj mjeri. Resursi pak ne uključuju samo ekonomski ili financijski kapital, već i ljudski rad te javna i zajednička prirodna i društvena dobra. Pitanje vlasništva i nejednaka distribucija resursa između društvenih elita i deprivilegirane većine, muškaraca i žena, kao i njihove društvene pozicije i uloge, razotkrivaju ideju jednakih šansi kao tek jedan od ideologema koji sve neuspješnije zakrivaju stvarno stanje stvari. Mikro i makroekonomski šokovi koji se prelijevaju na već orodnjeno tržište rada različito pogađaju marginalizirane skupine. Primjerice, u vremenima ekonomske krize, žene najčešće prve gube poslove u formalnom sektoru, a pojačano ih se uključuje u atipične, agencijske i druge nesigurne oblike zaposlenja na kojima manje zarađuju i rjeđe se imaju priliku sindikalno organizirati. Istovremeno, porast nezaposlenosti muškaraca i njihov niski dohodak potkopava patrijarhalnu ulogu muškarca kao hranitelja obitelji što često rezultira negativnim posljedicama poput obiteljskog, seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Za vrijeme pandemije svjedočili smo porastu obiteljskog nasilja koje je bilo posljedica fizičke zatvorenosti i primoranosti na izolaciju. Radi se o situaciji koja traži intersekcijsko promišljanje različitih osnova na temelju kojih varira izloženost riziku i dostupnost resursa, ali i razmatranje navedenih pitanja na planu unitarističke teorije i teorije socijalne reprodukcije.
Posljednjih desetljeća svjedočimo da kapitalistička društva nemaju adekvatan odgovor ne samo na ekonomsku, već i na zdravstvenu, ekološku i socijalnu krizu. Mjerama štednje i antikriznim mjerama primarno se nastavljaju sužavati i ograničavati pristupi resursima, javnim servisima i dobrima. Deregulirano upravljanje društvenim rizicima otvara prostor nedemokratskim mehanizima koji institucionaliziraju patrijarhalne, heteronormativne rasijalizirane i represivne režime, koji između ostalog reproduciraju i rodnu nejednakost, diskriminaciju, nejednaku raspodjelu sredstava za proizvodnju, resursa i moći te ograničeno građanstvo. Svi navedeni rizici (ekonomski, okolišni, klimatski, socijalni…) iznimno su orodnjeni i imaju različite utjecaje na muškarce i žene. Socijalna zaštita pri tome uključuje formalne i neformalne mehanizme koji bi trebali osigurati društvenu pomoć, ali nažalost često perpetuiraju i učvršćuju spomenute rizike i režime.
Politički, transformativni pogled na socijalnu skrb i podruštvljenje socijalne reprodukcije mora stoga uključivati jednakopravnosti, osnaženje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Prilike da se rodna i feministička perspektiva integriraju na mikro, mezo i makro razinu kontekstualno su specifične te ovise o ravnoteži između vladinih, nevladinih i neformalnih mehanizama društvene zaštite.
Pozivamo stoga priloge koji se posvećuju analizi tema rizika, resursa, dobara, politike pravedne raspodjele, radikalizacije zahtjeva socijalne reprodukcije, novog materijalizma, kritici kapitalističkih rodnih režima te feminističkim aspektima i čitanjima ovih tema i njihovih raznih intersekcija i reprezentacija u različitim medijima i manifestacijama.
Već tradicionalno na znanstveno-književni skup u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke pozivamo priloge posvećene kako godišnjoj temi koju su motivirali aktualni društveni događaji tako i životu, djelu i nasljeđu Marije Jurić Zagorke. Zagorka je prkosila strukturi društvenih očekivanja, u klinike za psihijatriju je bježala iz prisilnog braka te se kao žena pionirski bavila novinarskim, književnim i feminističkim radom. Kao takva pripadala je ranjivoj skupini. Njezina je borba put otpora, njezini su likovi uronjeni u klasne i rodne strukture, često su žrtve sistemskih silnica, ali i uspijevaju prelaziti mnoge nametnute granice. Ne treba zanemariti ni socijalističke utopijske elemente u Zagorkinu opusu, koje možemo čitati kao svojevrsnu kritiku kapitalizma. Dobrodošli su radovi koji se bave općenito ženskim stvaralaštvom i rodnim i feminističkim čitanjima kako trajne tako i aktualne godišnje teme.
Pozivamo stoga istraživače_ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.
Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
ŽELJKO KRZNARIĆ
Komentari