Autor: Aleksandar Olujić
U subotu, 24. listopada 2020., u Donjem Miholjcu održat će se koncert dvojice vrsnih hrvatskih koncertnih glazbenika: Gorana Končara na violini i Edmunda Andler-Borića na orguljama. Ovaj koncert ujedno predstavlja i točku na i ovogodišnjeg Prandau festivala orguljaške i komorne glazbe, kojim Donji Miholjac oživljava kulturno naslijeđe, a u prvom redu glazbenu tradiciju, vlastelinske obitelji Hilleprand von Prandau.
Obitelj Hilleprand von Prandau dolazi u Hrvatsku u 18 st., nakon što je, poslije okončanja Austro-turskog rata i oslobođenja Like i Krbave te Slavonije od Turaka, kralj Karlo VI. 31. prosinca 1721. darovao valpovački posjed Petru Antunu barunu Hilleprandu von Prandau kao nagradu za dvadesetogodišnji rad u Dvorskoj komori u Beču i kao zahvalnost za posuđenih 100.000 forinti. U sklopu posjeda bilo je i vlastelinstvo Donji Miholjac. Obitelj Prandau pokazala se ne samo kao dobar gospodar koji je radi vlastitog interesa vodio brigu o gospodarstvu uredivši posjed, gradeći ceste i mostove, naseljavajući trgovce i obrtnike, već su njeni članovi od samog početka kao istaknuti dobrotvori obnavljali i gradili crkve, ali i škole, bolnice te druge javne ustanove.
Istaknuti član obitelji bio je Karl barun Prandaua, poznati pijanist i kompozitor svog vremena, koji je pomagao osječke kapucine, te novčano podupirao mlade umjetnike, a dao je oko 1852. godine u župnoj crkvi Sv. Mihovila Arkanđela u Donjem Miholjcu sagraditi orgulje koje se pripisuju bečkom krugu orguljara i još danas ubrajaju među najvrijednije u Hrvatskoj. Osim toga brinuo se za širenje kulture i prosvjete u narodu, pa je u mnogim mjestima na vlastitome zemljištu izgradio škole, a nakon njihova otvorenja preuzeo je na sebe i daljnju brigu za održavanje zgrada, grijanje pa čak i za plaće učitelja.
Iza obitelji Prandau ostao je, između ostalog, i dvorac Mailath-Prandau u Miholjcu koji bez sumnje spada u najljepše dvorce u Hrvatskoj. Sastoji se od dva dvorca, stariji je sagrađen u kasno-baroknom stilu 1818. kao jedna od prvih većih zgrada u D. Miholjcu. Uz dvorac podignut je perivoj i sagrađen staklenik za tropsko i zimsko bilje. Nakon smrti posljednjeg muškog nasljednika obitelji Prandau, imanje se dijeli njegovim kćerima. Kći Štefanija, koja je dobila miholjački dio, 1852. udala za grofa Đuru Mailatha von Székhelya, a njihov sin Ladislav počinje nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu 1901., gradnju novog dvorca u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojnim kulama mansardnim prozorima, te prostranim terasama i balkonima, a u njemu se nalaze i glazbena soba i plesni salon. Projektirao ga je budimpeštanski arhitekt István Möller, dovršen je 1914. i to kao jedan od posljednjih dvoraca izgrađenih za vrijeme vladavine Austro-Ugarske Monarhije. Između starog i novog dvorca sagrađen je dekorativni trijem, povezujući ih u jednu cjelinu.
Dvorac Mailath-Prandau je uz župnu crkvu Sv. Mihaela Arkanđela mjesto održavanja Prandau festivala, u prvom redu koncerata naših vrsnih umjetnika ali i ostalih popratnih događanja. Festival je otvoren 20. lipnja gitarističkim recitalom Krešimira Bedeka, da se bi potom publici svojim koncertima predstavili Kvartet Rucner i Cameratu Garestin. Festival zatvara koncert dvojice glazbenika koji imaju već zavidnu koncertnu priču iza sebe kao solisti i kao komorni glazbenici: Gorana Končara na violini i Edmunda Andler-Borića, ujedno i umjetničkog voditelja festivala, na orguljama. Koncert je posvećen 250 godišnjici rođenja velikog njemačkog skladatelja Ludwiga van Beethovena, a na programu se nalaze skladbe Handela, Pachelbela, Cimarose, Tinazzolija, Balbastrea, hrvatskih skladatelja Miletića, Pintarića, anonimusa 18. stoljeća i za kraj koncerta djela Beethovena.
Zbog trenutne epidemiološke situacije broj posjetitelja je ograničen na maksimalan broj od 90 osoba, koji će se kontrolirati na način da je ulaz besplatan ali uz ULAZNICU koja se može rezervirati i podići u uredu Turističke zajednice Grada Donjeg Miholjca na tel. broj: 633-103, Gradu Donjem Miholjcu na tel. 631-215, te Caffe baru Glenn’s .
Koncert će se održati uz provođenje svih epidemioloških preporuka HZJZ-a i Odluka Stožera CZ RH prilikom provedbe manifestacije (obavezno nošenje maski svih posjetitelje u zatvorenom prostoru, popisivanje sudionika i posjetitelja, mjerenje temperature, osiguravanje dezinficijensa za posjetitelje i izvođače, osiguravanje socijalne distance i postavljanje svih potrebnih obavijesti u prostoru održavanja manifestacije).
Preporučuje se da osobe koje imaju izražene respiratorne smetnje, temperaturu i osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom ili u inozemstvu u zadnjih 14 dana ne dolaze na koncert.
PRANDAU festival / Donji Miholjac
Dvorac Mailath-Prandau i župna crkva Sv. Mihaela Arkanđela
Koncert violiniste Gorana Končara i orguljaša Edmunda Andler-Borića
24. listopada 2020. subota u 19h, župna crkva sv. Mihaela, Donji Miholjac
Program koncerta:
- Georg Friedrich Handel (1685-1759): Sonata za violinu i orgulje u D-duru Op. 1 br. 13, Affetuoso-Allegro-Larghetto-Allegro
- Johann Pachelbel ( 1653-1706): Chaconne u C duru za orgulje
- Domenico Cimarosa (1749 – 1801): Sonata u G-duru za orgulje
- Miroslav Miletić (1925-2018): Monolog za violinu i orgulje
- Agostino Tinazzoli (c.1660-c.1723): Toccata za orgulje
- Claude-Benigne Balbastre (1724-1799): Canonnade za orgulje
- Jacob E. Goodman: Nocturno za violinu i orgulje
- Anonimus/ Hrvatska 18. st. : 2 Sonate za orgulje
- Fortunat Pintarić (1798-1867): Pastorela za orgulje
- Ludwig van Beethoven (1770-1827): Allegretto-Trio za orgulje
- Ludwig van Beethoven: Romanca u G-duru
- Ludwig van Beethoven: Romanca u F-duru za violinu i orgulje
Životopis glazbenika:
Edmund Andler-Borić, rođen je i odrastao u Zadru, a živi i djeluje u Zagrebu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je klavir u klasi prof. Ide Gamulin, orgulje u klasi prof. Ljerke Očić, a magisterij orgulja u klasi prof. Maria Penzara. Orguljašku interpretaciju usavršavao je u majstorskim klasama Jaroslava Tume, Pietera van Dijka i Daniela Rotha. Godine 1999. odnio je apsolutnu pobjedu na II. hrvatskom natjecanju orguljaša Franjo Dugan. Ističe se izvedbamavirtuoznih skladbi iz razdoblja romantizma i suvremene glazbe. Osobito je aktivan kao koncertant te je s održanih nekolikostotina koncerata po Europi, Južnoafričkoj Republici, Izraelu, SAD-u, Siriji, Bjelorusiji, Ukrajini i Rusiji najistaknutiji mladiumjetnik orguljaš. Godine 2010. dobitnik je nagrade Franjo Dugan za poseban doprinos očuvanju i promociji orguljaške baštine.
Goran Končar, jedan od najistaknutijih hrvatskih violinista, studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Martina Barića i Josipa Klime, a magistrirao 1978. u razredu Leonida Kogana na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi. Usavršavao se kod Maxa Rostala u Bernu i Henryka Szerynga u Ženevi, te potom kod Yfraha Neamana u Londonu čiji je asistentod 1981.- 83. na Guildhall School of Music. Od 1988. profesor je na Muzičkoj akademiji sveučilišta u Zagrebu. Drži majstorske tečajeve u Madridu, Berlinu, Torinu,Milanu, Sidneyu, Tokyu, Pekingu, Stellenboschu i drugdje. Godine 2004. pokreće LAUS ljetnu akademiju u Dubrovnikuzajedno s najvećim svjetskim violinističkim imenima (ZakharBron, Viktor Tretyakov, Dmitry Sitkovetsky, Leonid Sorokow). Međunarodnu solističku karijeru započeo je 1982. gostujući u većini europskih zemalja, SAD-u, Japanu, Koreji i Izraelu. Od 1984. do 1994. bio je koncertni majstor Royal Philharmonic Orchestra u Londonu, Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i Zagrebačke filharmonije. Koncertirao je s uglednim orkestrima i dirigentima diljem svijeta.
Komentari