Učitavam...
Preskoči na sadržaj
backup backup zg-kult
Tel: 091 7644952
  • RSS
  • E-mail
  • Facebook
  • Instagram
  • LinkedIn
Prijava
  • Stranica dana
  • Film
  • Glazba
  • Libar
  • Teatar
  • Više
    • Izložbe
    • Najave
    • Uljudba
    • Gastro
    • Impressum
  • Za vas pišu
    • Darko Androić
    • Marjan Gašljević
    • Aleksandar Olujić
    • Milenko Strižak
    • Drugi autori

9/11

Posted on 11. rujna 2019.by dandroicKategorije:Drugi autori

Autor: Aleksandar Olujić

Prošlog tjedna, u utorak 3. rujna 2019., po drugi puta su sahranjeni ostaci Michaela Hauba, vatrogasca pripadnika 4. Brigade FDNY na Manhattanu. Michael je poginuo 11. rujna 2001. u terorističkom napadu na WTC i imao je 34 godine i punih 13 godina vatrogasnog staža od kojih dvije na Manhattanu. Njegovi ostaci su najprije identificirani šest mjeseci nakon napada u lobiju južnog tornja, a skoro punih 18 godina kasnije među neidentificiranim ostacima pronađenim na Ground Zero po drugi puta pronađeno je još njegovih ostataka.

Bilo je 8 sati i 46 minuta tog vedrog jutra kada se začula strašna eksplozija. Zrakoplov Boeing 767-223ER, na domaćoj liniji American Airlines Flight 11, udario je u sjeverni toranj World Trade Centra. Bio je to početak najstrašnijeg terorističkog napada na teritoriju SAD-a. Članovi islamske terorističke grupe Al-Qaida oteli su četiri putnička zrakoplova i služeći se njima kao bombama izveli napade na tornjeve WTC-a i zgradu Pentagona, dok je četvrti zrakoplov nakon sukoba putnika s otmičarima pao u polje kraj Shanksvilla u Pennsylvaniji (210 km sjeverozapadno od Washingtona). Prema priznanju Khalida Sheikha Mohammeda, glavnog arhitekta ovog čina koji je uhvaćen 2003. godine i zatvoren u američkoj bazi Guantanamo, cilj četvrtog zrakoplova bila je zgrada Capitola u Washingtonu. 

Na kraju tog povijesnog dana ukupno je živote izgubilo 2996 ljudi, od čega najviše, njih 2606, u WTC-u. Slike tornjeva u plamenu iz kojih suklja gusti dim u trenutku su obišle svijet i milijuni gledatelja mogli su promatrati užasne trenutke urušavanja najprije južnog, a potom i sjevernog, tornja koje nisu mogle spriječiti niti herojski napori vatrogasaca. Tog dana pokušavajući spasiti ljude iz zgrada u plamenu poginulo je 343 njujorška vatrogasca (FDNY), 23 policajca iz NYPD i njih 37 iz PAPD. 

Potresne scene ljudi koji su, zatočeni u višim katovima zapaljenih tornjeva, odlučili radije život okončati skokom u provaliju nego ga izgubiti u vatrenoj stihiji šokirale su svijet.

Na žalost, i danas 18 godina poslije, ljudi osjećaju posljedice napada na WTC. Brojni spasitelji koji su tih dana radili na spašavanju ljudi, gašenju požara i uklanjanju ruševina, ali i stanovnici Manhattana, bili su izloženi kontaminaciji toksinima naročito preko prašine koju su udisali. Računa se da je oko 20.000 ljudi oboljelo od raznih bolesti uzrokovanih izloženosti toksičnoj prašini.

9/11 je sigurno dan poslije kojega ništa nije ostalo isto. Promjene u vanjskoj ali i unutarnjoj politici SAD-a, rat u Afganistanu i Iraku, vojna intervencija u Libiji su u posljedično-uzročnoj vezi s njim. Kao direktna reakcija na terorističke napade 11. rujna donesen je i USA PATRIOT Act. Ovaj, po mnogim braniteljima građanskih i ljudskih prava, kontroverzni zakon omogućio je raznim službama SAD-a da u cilju borbe protiv terorizma krše neka građanska prava i slobode ugrađene u Prvi i Četvrti Amandman, poput snimanja razgovora bez sudske odredbe ili pretrage stanova bez prisustva osumnjičenog odnosno vlasnika. Kako su neke odredbe ovog zakona, koje su bile predviđene kao privremene mjere, istekle 1. lipnja 2015. samo dan kasnije na snagu je stupio USA Freedom Act kojim se i dalje, doduše uz određene izmjene, američkim službama omogućava provođenje praktično istih mjera.

Usprkos svemu, rat protiv terorizma nije ni izdaleka dobiven.  Zato se danas s posebnim pijetetom sjećamo svih onih nevinih žrtava koje su izgubile svoje živote toga 11. rujna. Danas su naše misli na Ground Zero.

Do današnjeg dana je sa sigurnošću identificirano samo 60 posto poginulih u napadima na WTC.

dandroic

grozd.phy.hr

Komentari

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Arhiva

  • srpanj 2022
  • lipanj 2022
  • svibanj 2022
  • travanj 2022
  • ožujak 2022
  • veljača 2022
  • siječanj 2022
  • prosinac 2021
  • studeni 2021
  • listopad 2021
  • rujan 2021
  • kolovoz 2021
  • srpanj 2021
  • lipanj 2021
  • svibanj 2021
  • travanj 2021
  • ožujak 2021
  • veljača 2021
  • siječanj 2021
  • prosinac 2020
  • studeni 2020
  • listopad 2020
  • rujan 2020
  • kolovoz 2020
  • srpanj 2020
  • lipanj 2020
  • svibanj 2020
  • travanj 2020
  • ožujak 2020
  • veljača 2020
  • siječanj 2020
  • prosinac 2019
  • studeni 2019
  • listopad 2019
  • rujan 2019
  • kolovoz 2019
  • srpanj 2019
  • lipanj 2019
  • svibanj 2019
  • travanj 2019
  • ožujak 2019
  • veljača 2019
  • siječanj 2019
  • prosinac 2018
  • studeni 2018
  • listopad 2018
  • rujan 2018
  • kolovoz 2018
  • srpanj 2018
  • lipanj 2018
  • svibanj 2018
  • ožujak 2018

Nove objave

  • Otvoren ljetni gaming kamp – osnovnoškolci iz Hrvatske će u 7 dana izraditi vlastite videoigre
  • Glazbena večer za budućnost i mir na Festivalu Rocks&Stars @ Cave Romane
  • Festival drvenih kapela Sancta Barbara
  • Radni srpanj Kerekesh Teatra
  • Virtualna izložba Sabine Mikelić

Najnoviji komentari

  1. WordPress komentator o Dobar dan, svijete!
  2. Darko Androic o Vila
  3. Darko Androić o 3,14
  4. Darko Androic o 3,14
  5. Darko Androić o Pinokio
  • Najave
  • Impressum
  • Pratite nas
Tel: 091 7644952
  • RSS
  • E-mail
  • Facebook
  • Instagram
  • LinkedIn
© backup. Sva prava pridržana.

Kategorije

  • Aleksandar Olujić
  • Darko Androić
  • Drugi autori
  • Film
  • Gastro
  • Glazba
  • Izložbe
  • Libar
  • Marjan Gašljević
  • Milenko Strižak
  • Miroslav Šantek
  • Najave
  • Nekategorizirano
  • Razno
  • Teatar
  • Uljudba
  • Željko Krznarić
Povratak na vrh