Tisja Kljaković Braić – Spomenik živom čoviku [16.09.-12.12.2021.]
Tisja Kljaković Braić na likovnoj sceni prisutna je već dvadeset godina. Nakon dvadeset godina predanog rada skupilo se mnogo razloga da se autorica predstavi kroz presjek svog djelovanja, izborom najboljih i najkarakterističnijih djela. Na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori predstavit ćemo njezine radove iz prve faze art brut slikarstva, njezino lirsko, poetično slikarstvo, skulpture i crteže.
Dvadesetak godina slikarskog djelovanja na hrvatskoj likovnoj sceni za svaku slikaricu ili slikara, pa tako i za Tisju Kljaković Braić, pretpostavlja postojanje stanovitih faza u stvaralaštvu. U početku bila je bliskija informelu, odnosno art brutu, slikarstvu snažne ekspresije koje, u njenom slikarstvu, karakteriziraju velike crne reljefne površine. No, od 2009. godine njezine su slike postale svjetlije i vedrije, a velike crne površine zamijenile su bjeline. Bliskost primitivističkim formama od njezinih početaka ostala je konstantna sve do danas, a vidljiva je podjednako na njezinim crtežima kao i u slikarstvu.
Takvim načinom izražavanja, Tisja se nadovezuje na brojne utjecajne likovne uzore koji su, još od Paula Kleea preko Alberta Giacomettija i Jeana Dubuffeta, ostavili značajan trag sve do suvremenih umjetnika. Danas, zbog kulturološki negativnih implikacija, termin primitivizam u umjetnosti se izbjegava i nastoji ga se zamijeniti prikladnijim. Kada se postavlja neminovno pitanje, što je to što suvremene umjetnike privlači primitivističkom načinu izražavanja, u vremenu kada su pored nas prohujali najrazličitiji umjetnički pravci ili „…izmi“, odgovor je upravo odmicanju od te bjesomučne potjere za novim i do sada neviđenim, a prema onome što je izvorno, arhetipsko, iskonsko i neiskvareno odnosno prema dobu kada je sve počimalo.
Tisja je svoju otvorenost, nesputanost, iskrenost i duhovitost odlučila izražavati upravo kroz takav način, kroz jednostavne linije i oblike, kao i suženu paletu boja, pretežno akromatski kontrast crnih i bijelih površina. Grubom reljefnošću drvenih letvica koje lijepi na svoje slike i premazuje bojom ili katranom kao i dodavanjem najrazličitijih predmeta ili njihovih dijelova, stvara kontraste s fragilnošću i nježnošću likova, te kreira poetične ugođaje koji su bliski i razumljivi iznimno širokoj publici. Tako je sazdan prepoznatljiv i poetičan svijet Tisje Kljaković Braić.
dr. sc. Frano Dulibić, autor izložbe
Dječje radionice – Artionica
Dragi naši kreativci,
nadamo se da ste se lijepo odmorili, uživali u prirodi, moru ili planinama i s nestrpljenjem dočekali novu školsku godinu, i odlazak na razne aktivnosti pa tako i na našu Artionicu. Prva nam se izložba otvara 16. rujna.
U subotu, 18. rujna, od 11 – 12,30h, započinjemo s novim ciklusom radionica posvećenih aktualnoj izložbi umjetnice Tisje Kljaković Braić. Umjetnica se izražava kroz jednostavne linije i oblike, kao i suženu paletu boja, pretežno akromatski kontrast crnih i bijelih površina, uz lijepljenje drvenih letvica premazanih bojom ili katranom. Zanimljivi su nazivi njenih radova pa tako i slika Život je ringišpil, gdje sve lebdi, sve je između neba i sna, i čovjek može biti ptica a ne mora imati krila, i sve može i ne mora biti, sloboda odabira je prisutna, pa hoćemo li moći protkati dan čvrstim nitima ljubavi bez velike drame i patetike gdje je i praznina punina…vidjet ćemo na mnogim Tisjinim slikama. Maštovitost kompozicija, plošnost, spontanost te izravnost protkana humorom bit će vodilja u i u našem likovnom izrazu.
Prijave na radionice obavezne na adresu: artionica@gkd.hr
U prijavi navedite ime i prezime djeteta, te starosnu dob.
30 godina Lions Cluba Zagreb 1991. – 2021.
‘GODINE SVIJETLIH VIZIJA’ [7. – 17. 10. 2021.]
U Galeriji Klovićevi dvori humanitarnom izložbom i promocijom grafičke mape koja sadrži radove sedmero hrvatskih suvremenih umjetnika Lions club Zagreb obilježit će 30. godina aktivnoga sudjelovanja u javnom životu Republike Hrvatske s misijom humanitarnoga djelovanja i unapređivanja znanosti, kulture, umjetnosti te zajednice u cjelini.
Izložba ‘Nepoznati Oskar Herman’ [14.10.-14.11.2021.]
Galerija Klovićevi dvori posjeduje najveću zbirku djela slikara Oskara Hermana (1886. – 1974.) u Hrvatskoj. Slikar je to, čiji je opus u početku definiran „Minhenskim krugom“ kojeg čine još i Miroslav Kraljević, Josip Račić te Vladimir Becić. Proboj moderniteta preko Münchena koji je pak posredovao umjetničke inovacije Pariza a što se desio u slikarstvu spomenutih slikara nazvanih još i „Die kroatische Schulle“ imao je u hrvatskoj povijesti umjetnosti značenje male revolucije – tihe i antiideološke – kada Cézanneov inovativni opservacijski postupak ulazi u hrvatsko slikarstvo koje bespovratno nastavlja pratiti tijek zapadnoeuropskog umjetničkog razvoja.
Herman, taj „usamljenik polaganoga hoda“ kako ga je nazvao jedan münchenski kritičar, nakon münchenske epizode nastavlja biti protagonistom hrvatskog likovnog moderniteta tijekom gotovo cijelog 20 stoljeća. Najduljeg životnoga vijeka od spomenute četvorke (Račić tragično umire s tek navršene 24 godine, Kraljević e podleći bolesti s 27 godina, a Becić opet prerano sa 68 godina) Herman će ostati ključnom odrednicom stilskog kontinuiteta u mnoštvu izama što smjenjuju se u umjetnosti 20. stoljeća. Hermanova je umjetnička osobnost samozatajna, a poetika teško dosegljiva. Biografija je bremenita s popudbinom slikara uglednog građanskog porijekla, potomka građanske elite s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a zatim progonjenog nositelja žute zvijezde, dvije godine zatočenog u fašističkom logoru, odbjeglog u partizane pa dugogodišnjeg predanog kustosa Moderne galerije u Zagrebu i slikara sugrađanina s atelijerom u Martićevoj ulici.
Upravo s toga Galerija Klovićevi dvori s ponosom predstavlja nova otkrića, koja su rezultat višegodišnjega temeljitog bavljenja Zbirkom i kontekstom njezina nastanka kustosice Jasmine Bavoljak, muzejske savjetnice Galerije Klovićevi dvori. Uvodni esej za izložbu napisao je povjesničar umjetnosti Zdenko Rus nadovezujući se na svoj sjajni tekst u katalogu prošle monografske izložbe.
Sve navedeno nadajmo se bit će Vam dovoljan poticaj da ne propustite rijetku priliku susreta s opusom ovog klasika, koji je unatoč dinamici stilskih mijena ostao uvijek na svome uhodanom putu zatravljujući gledatelje sublimiranom magičnošću kolorita, poetikom slikarske poruke posredovane kroz redukciju svega ilustrativnog, i onog što ne pripada slici kao mediju. Hermanova je umjetnost jedinstvena, gotovo neprohodna i baš zato potiče na kontinuirane pokušaje novih tumačenja nudeći iznova uvijek svježe i zanimljive interpretativne mogućnosti a gledatelju nove poglede i istinsko uživanje u vrhunskim dosezima hrvatskog slikarstva 20. stoljeća.
Sergije Glumac – Retrospektiva [11.11.2021.-09.01.2022.]
Retrospektivna izložba grafičara, grafičkog dizajnera i scenografa Sergija Glumca (1903.−1964.) po prvi puta javnosti predstavlja njegov cjelokupan opus realiziran u različitim medijima – od grafike, slikarstva i crteža do grafičkog dizajna, scenografije, kostimografije, oblikovanja namještaja te projekata za uređenje interijera, izloga i izložbenih mjesta na gospodarskim manifestacijama. Glumac je jedan od najznačajnijih hrvatskih avangardnih umjetnika, pionir modernoga grafičkog dizajna i autor koji je dao značajan doprinos različitim tendencijama na međuratnoj likovnoj sceni – od kubizma, ekspresionizma i nadrealizma do art décoa i realizama dvadesetih – te pridonio populariziranju grafičkog medija nakon Drugoga svjetskog rata.
Komentari